Sa tako malo ljudi, neko bi pomislio da će Arktik postati zona bez plastike, ali nova studija pokazuje da to nije previše daleko od istine.Istraživači koji proučavaju Arktički okean svuda pronalaze plastične ostatke.Prema Tatiani Schlossberg iz New York Timesa, arktičke vode izgledaju kao deponija plastike koja pluta oceanskim strujama.
Plastiku je 2013. godine otkrio međunarodni tim istraživača tokom petomjesečnog putovanja oko svijeta na istraživačkom brodu Tara.Usput su uzimali uzorke morske vode kako bi pratili zagađenje plastikom.Iako su koncentracije plastike općenito bile niske, one su se nalazile u jednom posebnom području na Grenlandu i na sjeveru Barencovog mora gdje su koncentracije bile neobično visoke.Svoje nalaze objavili su u časopisu Science Advances.
Čini se da se plastika kreće prema polu duž termohalinskog kruga, okeanske struje "transportne trake" koja nosi vodu iz donjeg dijela Atlantskog okeana prema polovima."Grenland i Barencovo more su slijepe ulice u ovom polarnom cjevovodu", rekao je vodeći autor studije Andrés Cozar Cabañas, istraživač sa Univerziteta u Kadizu u Španiji, u saopštenju za javnost.
Istraživači procjenjuju da je ukupna količina plastike u regiji stotine tona, koja se sastoji od stotina hiljada malih fragmenata po kvadratnom kilometru.Razmjer bi mogao biti još veći, kažu istraživači, jer se plastika možda nakupila na morskom dnu u tom području.
Eric van Sebille, koautor studije, rekao je Rachel van Sebille za The Verge: "Dok je veći dio Arktika u redu, postoji Bullseye, postoji ovo žarište sa vrlo, vrlo jako zagađenim vodama."
Iako je malo vjerovatno da će plastika biti bačena direktno u Barentsovo more (ledeno hladna voda između Skandinavije i Rusije), stanje pronađene plastike sugerira da je već neko vrijeme bila u okeanu.
“Fragmenti plastike koji u početku mogu biti veličine inča ili stopa postaju krhki kada su izloženi sunčevoj svjetlosti, a zatim se raspadaju na sve manje i manje čestice, na kraju formirajući ovaj komad plastike veličine milimetra, koji nazivamo mikroplastikom.”– Carlos Duarte, rekao je koautor studije Chris Mooney iz The Washington Posta.“Ovaj proces traje od nekoliko godina do decenija.Dakle, vrsta materijala koji vidimo sugerira da je ušao u okean prije nekoliko decenija.”
Prema Schlossbergu, 8 miliona tona plastike uđe u okeane svake godine, a danas se oko 110 miliona tona plastike akumulira u svjetskim vodama.Dok je plastični otpad u vodama Arktika manje od jedan posto ukupnog, Duarte je rekao Muniju da je nakupljanje plastičnog otpada na Arktiku tek počelo.Decenije plastike iz istočne SAD i Evrope su još uvijek na putu i na kraju će završiti na Arktiku.
Istraživači su identificirali nekoliko suptropskih vrtloga u svjetskim okeanima u kojima se mikroplastika obično nakuplja.Ono što je sada zabrinjavajuće je da će se Arktik pridružiti ovoj listi."Ovo područje je slijepa ulica, oceanske struje ostavljaju krhotine na površini", rekla je koautorica studije Maria-Luise Pedrotti u saopštenju za javnost.“Možda svjedočimo formiranju još jedne deponije na Zemlji, a da u potpunosti ne razumijemo rizike za lokalnu floru i faunu.”
Iako se trenutno istražuju neke ideje o čišćenju okeanskih ostataka od plastike, a ponajprije projekt Ocean Cleanup, istraživači su u priopćenju za javnost zaključili da je najbolje rješenje raditi više na sprečavanju pojave plastike. prvo.U okeanu.
Jason Daley je pisac sa sjedištem u Madisonu, Wisconsin, specijaliziran za prirodnu povijest, nauku, putovanja i okoliš.Njegov rad je objavljen u Discover, Popular Science, Outside, Men's Journal i drugim časopisima.
© 2023 Smithsonian Magazine Izjava o privatnosti Politika kolačića Uvjeti korištenja Oglašavanje Napomena Vaše postavke kolačića o privatnosti